Prošle su već 23 godine otkako nas je napustio Krešimir Ćosić, koji je 25. svibnja 1995. preminuo je u američkom Baltimoreu.
Bio je istinska sportska legenda, košarkaški vizionar, koji je na terenu i izvan njega uvijek bio ispred svog vremena…
“Osvojio je gotovo sve što se može osvojiti u amaterskoj košarci, a ostavio je trag i u sveučilišnoj američkoj košarci. Poznat po eleganciji, vrhunskoj tehnici i taktici igre, plijenio je i svojim prijaznim karakterom i dobrotom, te je mnogima nakon njega služio kao sportski i osobni uzor.
S reprezentacijom bivše države osvajao je zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine, na Svjetskim prvenstvima u Ljubljani 1970. i 1978. godine an Filipinima, a europski prvak bio je u tri navrata.
Krešimir Ćosić rodio se u Zagrebu ali je odrastao u Zadru gdje i počinje košarkašku karijeru u KK Zadru 1965. godine. Nastupao je i za Cibonu te igrao u Sloveniji i Italiji. Za europsku reprezentaciju igrao 6 puta, proglašen najboljim igračem europskih prvenstava 1971. i 1975. Državno prvenstvo Jugoslavije osvojio je 6 puta a košarkaški Kup 4 puta. S Cibonom je osvojio Kup pobjednika kupova (1982.). Nakon povratka iz Amerike u Europu sa Zadrom osvaja još dvije titule prvaka Jugoslavije, 1974. i 1975. godine.
Prema ostvarenim rezultatima riječ je o vjerojatno najboljem košarkašu bivše Jugoslavije, ali i jednom od najboljih košarkaša Europe u povijesti.
U periodu od 1969. do 1973. godine igrao je u SAD-u za Sveučilište Brigham Young. Bio je prvi ne-amerikanac kojeg su uzeli na draft u NBA. Godine 1972. Portland Trail Blazers su ga izabrali kao broj 1 u 10. rundi drafta. Zatim je sljedeće godine izabran je od Los Angeles Lakersa u 5. rundi kao 15. izbor drafta.[2] Iako je imao nekoliko ponuda iz profesionalne NBA lige, Ćosić se odlučio za povratak u Europu.
Mnogi stručnjaci smatraju da je Ćosić mogao igrati zapaženu ulogu u NBA ligi, i to u vrijeme kada ondje uopće nije bilo ne-američkih igrača.
Bio je prvi Europljanin u sastavu All American (All Stars). Na Sveučilištu Brigham Young je dres s njegovim imenom i brojem 11 umirovljen 4. ožujka 2006. godine,[4] na počasnom mjestu gdje su samo dva košarkaška dresa umirovljena u povijesti te škole, Ćosićev dres i dres Danny Aingea, velikana Boston Celticsa iz slavnih osamdesetih.
Ostvario je i veliku karijeru kao trener, a jugoslavenska reprezentacija pod njegovim vodstvom osvaja srebro na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine. Uvršten je, 1996. godine, u prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame), i to kao tek treći ne-amerikanac u povijesti, čime je američka javnost priznala veličinu i trag koji je ostavio na kontinentu koji je ujedno i kolijevka košarkaške igre.
Po stjecanju neovisnosti Hrvatske (1992.) radio je u diplomatskoj službi kao ministar savjetnik u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Washingtonu u SAD-u, a preminuo je 25. svibnja 1995. godine, nakon kratke bolesti od raka limfoma, u Baltimoreu u SAD, prerano, s nepunih 47 godina života. Sahranjen je na zagrebačkom Mirogoju pod Arkadama, 2. lipnja 1995. godine.
Hrvatski nacionalni košarkaški kup u spomen na Krešu Ćosića od 1998. godine nosi naziv Kup Krešimira Ćosića, deset godina nakon smrti u Zagrebu je imenovan trg po njemu, Trg Krešimira Ćosića, kod dvorane Doma sportova. Nova košarkaška dvorana u Zadru koja se nalazi u športskom kompleksu na Višnjiku od 3. listopada 2008. godine nosi ime Dvorana Krešimira Ćosića.” (hr.wikipedia.org)
