Hrvatski skijaški savez osoba s invaliditetom (HSSOI) osnovan je 2007. Prvi predsjednik Saveza bio je Srećko Žigman, čiji je rad 2015. naslijedio Dinko Novoselec. U svom članstvu HSSOI ima šest članica, odnosno klubova, koji se nalaze u Zagrebu, Zaprešiću, Viškovu, Vinkovcima i Bjelovaru. Prvi osnovani klub je SKOI “Sljeme” iz Zagreba koji je trenutno okosnica alpskog skijanja.

Skijanje je podijeljeno u alpsko i nordijsko skijanje. U alpskom skijanju skijaši se natječu u pet disciplina: spust, super G, kombinacija, slalom i veleslalom. Nordijsko skijanje podijeljeno je na skijaško trčanje i biatlon na duge, kratke i sprint dionice. Osim toga u sklopu Saveza postoji i daskanje na snijegu (snowboard) u dvije discipline: B slalom i country spust.

Za sve sportove postoje tri osnovne kategorije koje se određuju na međunarodnoj klasifikaciji: slijepi i slabovidni sportaši, sjedeći i stojeći. Unutar te tri kategorije sportaši su prema svom stupnju invaliditeta podijeljeni u skupine sa svojom klasifikacijom i svojom kategorijom koja im se odbija od realnog vremena koje postignu na natjecanju. Alpsko skijanje stupnjevano je prema znanju i plasmanu na svjetskoj rang listi.

Sve je pojasnio u razgovoru za službenu stranicu Hrvatskog paraolimpijskog odbora pojasnio tajnik HSSOI Dragan Katunar…

“Počinje se na IPCAS natjecanjima i Nacionalnim prvenstvima gdje skijaši dobivaju prve bodove. Oni mlađi od 16 godina imaju juniorska natjecanja. Sljedeća natjecanja su Europski kupovi i na najvišoj razini Svjetski kupovi na kojima nastupaju najbolji skijaši svijeta. Svake druge godine organizira se Svjetsko prvenstvo, a svake četvrte Zimske Paraolimpijske igre. Nordijsko skijanje nije podijeljeno kao alpsko već ima svjetski kup i svjetsko prvenstvo za sve sportaše što predstavlja teškoću početnicima koji se odmah moraju natjecati s najboljima. Daskanje na snijegu ima IPCAS natjecanje, europski kup, svjetski kup i svjetsko prvenstvo kao i paraolimpijske igre.”

Po čemu se razlikujete od drugih sportova i zašto biste preporučili osobama s invaliditetom da se počnu baviti upravo skijanjem?

“Za razliku od drugih sportova naši su specifični jer se odvijaju isključivo na otvorenim prostorima u prekrasnoj prirodi po svim vremenskim uvjetima. Trenažni procesi traju duže od svih ostalih sportova jer nakon specifičnog treninga ostatak dana provodi se ili na ispravljanju tehnike ili na slobodnom skijanju. Treninzi vrhunskih skijaša započinju na stazi već od sedam sati ujutro što znači da je buđenje predviđeno već oko pet sati ujutro. Osim toga kako smo često izvan Hrvatske zbog nedostatka snijega, družimo se 24 sata dnevno oko 100 dana godišnje što predstavlja upoznavanje svih pojedinaca i osjećaj da smo obitelj. Osim toga što svi pojedinci dobivaju specifično znanje iz ove sportske grane izuzetno puno radi se na ostalim sposobnostima koje će sportašima koristiti u svakodnevnom životu – od onih jednostavnih, spremanja sobe i vlastitih objeda pa do toga da naši sportaši postanu potpuno samostalne osobe u svakodnevnom životu za bilo koju aktivnost.”

Koji su najveći uspjesi skijaša s invaliditetom u Hrvatskoj povijesti? Postoje li mlade nade ovoga sporta o kojima bi se moglo sve više uskoro pričati u našim medijima?

“Naši najveći uspjesi vezani su uz Dinu Sokolovića, vrhunskog skijaša u svijetu i trenutno najboljeg slalomaša koji nastupa u sjedećoj kategoriji. U 2015. u Svjetskom kupu bio je drugi skijaš svijeta, a prošle godine treći. Osim Dine, pojavili su se mladi skijaši kao što su Eva Goluža i Damir Mizdrak u kategoriji slijepih i slabovidnih te Lovro Dokić u najtežoj skupini stojećih skijaša. Svi navedeni već sada su ispunili normu za Paraolimpijske igre u Pyeongchangu. Ove godine u daskanju na snijegu pojavio se Bruno Bošnjak, vrhunski sportaš koji je nastradao sudjelujući na istom natjecanju za sportaše bez invaliditeta koji ima veliku mogućnost dostignuti normu. Josip Zima prvi je naš sportaš u nordijskom skijanju koji pokušava ostvariti normu za Igre. Osim svih njih tu je mlada nada alpskog skijanja, dvanaestogodišnja Lucija Smetiško koja osvaja sve juniorske utrke do 17 godina kao i nacionalno seniorsko prvenstvo Austrije.

Možete li istaknuti na čemu sadašnje vodstvo Saveza najviše radi i gdje se vide najveći pomaci?

“U ovoj godini u suradnji s Hrvatskim paraolimpijskim odborom organiziramo Europski kup u alpskom skijanju koji će se održati od 15. do 16.2.2017 u Zagrebu. Sljemenska staza će ugostiti dvije noćne utrke slaloma, a nadamo se kako bi to natjecanje već u 2018. preraslo u Svjetski kup gdje će nastupati najbolji sportaši svijeta.”

Kakva je budućnost skijanja za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj? Koliko naših sportaša očekujete na Paraolimpijskim igrama u Pyeongchangu?

“Želja nam je da na Igrama nastupamo u svim zimskim sportovima: alpsko i nordijsko skijanje, te daskanje na snijegu. Hokej i karling su trenutno u osnutku. Kako su to sportovi koji su vezani uz ledene dvorane kojih imamo malo u Hrvatskoj razvoj tih disciplina nam je malo otežan,” poručio je u razgovoru za hpo.hr.

Bruno Bošnjak na IPC SP u snowboardu

Od 30. siječnja do 9. veljače u kanadskom Big Whiteu održat će se IPC Svjetsko prvenstvo u snowboardu za osobe s invaliditetom na kojem će prvi put i Hrvatska imati svog predstavnika jer će boje naše zemlje braniti 33-godišnji Bruno Bošnjak.

Bošnjak je bio hrvatski reprezentativac u daskanju na snijegu, nastupio je na dva svjetska juniorska i dva seniorska prvenstva, ali mu je karijera prekinuta poslije teškog pada u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Torinu 2006. godine. (Foto: Agitos Foundation)